IZLET   U   ZAGORJE

Za naš drugi izlet odabrali smo posjetiti Krapinsko-zagorsku županiju poznatu po "bregima", toplicama, vinskim cestama i dvorcima.

 
O ŽUPANIJI:
      Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja je na sjeveru omeđena vrhovima Macelja i Ivančice te zagrebačkom gorom Medvednicom na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje. Uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske.
     Kvalitetni termalni izvori Krapinskih, Stubičkih, Tuheljskih Toplica predstavljaju osnovicu turističke ponude Krapinsko-zagorske županije Slikoviti zagorski "bregi", vinogradi, stare šume Medvednice, Ivančice, Maceljskog gorja i pobrđa, kultivirani perivoji te kulturno povijesni spomenici dodatno je nadopunjuju. To su prije svega srednjovjekovni burgovi te kasniji, pretežito barokni, ladanjski dvorci.
      Kraj Krapine je 1899. D. Gorjanović-Kramberger otkrio paleolitičko nalazište u polupećini kraj potoka Krapinice na brdu Hušnjakovo. Uz polupećinu postavljene su rekonstrukcije praljudi i životinja u naravnoj veličini, te stalna izložba o evoluciji čovjeka. 
 
Mi smo posjetili sljedeće lokacije:

Muzej SELJAČKIH BUNA, u dvorcu ORŠIĆ:

       U Gornjoj Stubici na brežuljku Samci u zelenilu dobro održavanog parka je plemićki dvorac obitelji Oršić podignut u drugoj polovici 18. stoljeća. U dvorcu grofova Oršić, baroknom zdanju izgrađenom na mjestu nekadašnjeg srednjovjekovnog burga, nalazi se Muzej seljačkih buna koji nas izložbom vraća u feudalno društvo i borbe za stare pravice.
      Stalni postav Muzeja seljačkih buna pokazuje cjelovitu sliku povijesnih, društvenih i kulturnih zbivanja na zagorskom prostoru od srednjeg vijeka do sredine 19. st., odnosno službenog ukinuća kmetstva, 1848. g. U sklopu dvorca može se razgledati i kapela Sv. Franje Ksaverskog.
       Stubička dolina memorijalno je mjesto legendarne Velike seljačke bune iz 1573.g.  Kip vođe ustanka, Matije Gupca, djelo kipara Antuna Augustinčića, promatra poprište krvave bitke s pitoresknog brežuljka iznad Gornje Stubice, pokraj dvorca Oršić. Izrađen u bronci okružen reljefom velikog kipara, kao da priča krvave kronike glas burne prošlosti Hrvatskog Zagorja.

GUPČEVA LIPA:

Pored  župne crkve Sv. Jurja nalazi se Gupčeva lipa, stara preko 400. godina, zaštičeni spomenik prirode. Uz nju su vezane legende o Gupcu i seljačkoj buni 1573. Načeo ju je zub vremena, ali ona prkosi. Žilava je i neuništiva.
      Ambroz Matija Gubec (umro 15.veljače 1573.) je bio hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija.  Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vođu. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu. Vodio je seljačku vojsku u presudnoj bitki protiv plemića kod Stubičkih Toplica 1573. Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače, a prema legendi je javno mučen na Markovom trgu, tako što je prisiljen da nosi krunu od usijanog željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren. Matija Gubec je do današnjeg vremena ostao najveći narodni junak Hrvata.

Muzej:   STARO SELO  Kumrovec:

       Glavna atrakcija grada Kumrovca je muzej Staro selo Kumrovec s rodnom kućom predsjednika nekadašnje Jugoslavije - Josipa Broza Tita.
     Ideja da se stara jezgra naselja Kumrovec obuhvati mjerama spomeničke zaštite bila je prisutna još 1947. godine kada je Marijana Gušić, tadašnja ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu napravila etnografsku obradu Hrvatskog zagorja te napisala studiju o naselju Kumrovec sa središnjim objektom, rodnom kućom Josipa Broza. Stručnjaci Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba kuću su doveli u prvobitno stanje, uređena je okućnica, a 1948. godine u dvorištu je postavljen spomenik "Josip Broz Tito", rad akad. kipara Antuna Augustinčića 
      Od 1992. g. Muzej "Staro selo" jedini je muzej na otvorenom u RH sa svim sadržajima koji mogu opravdati djelovanje muzeja.
Na površini od 12.640 m2 restaurirano je ili rekonstruirano 25 stambenih, 9 gospodarskih i 8 pratećih objekata. U 15 stalnih etnografskih postava i dva povijesna, nastojao se dati prikaz tradicijskog načina života, običaja i rukotvornih vještina, starih, nekih već zaboravljenih obrta, povijesnih ličnosti i događaja vezanih za Kumrovec i nekadašnje područje klanječkog kotara s prijelaza 19. u 20. st. Rekonstruirana je stara cesta, kameni most i reguliran je potok Škrnik koji teče kroz selo i slijeva se u obližnju rijeku Sutlu.

Vinska cesta:
  U Golubovcu smo degustirali Zagorska vina.